Osnovna škola Josipa Kozarca Vinkovci

Nasiljem među djecom i mladima smatra se svako namjerno fizičko ili psihičko nasilno ponašanje usmjereno prema djeci i mladima od strane njihovih vršnjaka učinjeno s ciljem povrjeđivanja, a može se razlikovati po obliku, težini, jačini,  i vremenskom trajanju. Takvo nasilje se ponavlja više puta i obično protivnici nisu jednako snažni (jači protiv slabijih, stariji protiv mlađih ili skupina protiv pojedinca).

Nasilje koje ti se događa u školi te na putu u i/ili iz škole može uključivati ovakva ponašanja:

• Kada te netko vrijeđa ili naziva pogrdnim imenima
• Kada te netko nagurava ili povlači
• Kada ti netko uzima stvari ili novac
• Kada o tebi netko širi tračeve
• Kada te vršnjaci ignoriraju ili izbjegavaju
• Kada te netko udara ili fizički ozljeđuje na bilo koji način
• Kada ti netko prijeti ili te zastrašuje

Važno mi je da znaš…

Nažalost, mnogi tvoji vršnjaci također trpe nasilje – nisi sam u toj situaciji.  Ne zaslužuješ da ti se to događa – nitko nema pravo da se tako ponaša prema tebi.

Što učiniti u tim situacijama?

Neke svađe možeš sam riješiti tako da izravno kažeš osobi da te to što radi vrijeđa ili boli i zamoliš je da prestane. Pod opširnije slijede neke tehnike koje možeš isprobati.

Asertivno samoizražavanje

Što je asertivnost? Jasno izražavanje vlastitih interesa, osjećaja i mišljenja, bez namjere da se povrijedi druge -  govoriti što točno želiš i kako se osjećaš.

Katkad ljudi mogu biti neljubazni, mogu pokušati natjerati te da činiš stvari koje ne želiš ili te spriječiti da dobiješ ono što zaslužuješ. Prvo i osnovno je reći jasno i glasno: PRESTANI! Možda neće riješiti problem, ali je odličan početak.

Snažno ja!

- izražavanje želja i osjećaja u prvom osobi: Želim! Ne želim! Osjećam! Mislim!

- način da se ponovno stekne osjećaj snage, ako je on izgubljen

- govor u prvom licu, na jasan i samouvjeren način u svrhu izražavanja želja i osjećaja u sukobima

• Želim da to prestaneš raditi. Osjećam se loše kada to radiš.
• Želim da me prestaneš zadirkivati. Ljutim se kada mi to govoriš.

Suprotno, kada samo okrivljavamo druge, bez izražavanja svojih osjećaja, želja i prijedloga za promjenu, to vodi stvaranju dodatnog sukoba.

Također je bitno paziti i na govor tijela kada govorimo te rečenice. Da bismo dobili željeni učinak rečenica potrebno je imati opušten stav tijela, izravno pogledati osobu kojoj je rečenica upućena u oči i samopouzdano reći ono što želimo. Bitno je pokušati izbjeći meškoljenje s rukama, smješkanje izvan konteksta, držanje vlastitih ramena, prikrivanje usta rukom, ili tiho mumljanje u bradu. Kako bi bio što sigurniji da ćeš moći tako nastupiti, možeš vježbati ispred ogledala, s roditeljem ili sam.

• Osoba: Hej patuljče, imaš neki problem?
• Mi: Ne volim kada si ovako zloban prema meni.

Ako te netko u školi zlostavlja i ti napraviš ono što on/ona traži – moguće je da će nastaviti sa svojim zahtjevima. Evo još nekoliko ideja kako se nositi sa zadirkivanjem:

Moćno možda

Moćno možda je tehnika koja može poslužiti kao obrana u bilo kojoj situaciji kada nam se ne sviđa ono što nam druga osoba govori. Ona omogućuje da odgovorimo na bilo koju verbalnu situaciju u kojoj kritika, osuda ili zadirkivanje ima za cilj posramiti, poniziti i pokuditi osobu. Moćno možda podrazumijeva korištenje izjava poput „možda si u pravu“ ili „možda je tako“ i to uvijek i iznova dok osuđivanje ne prestane. Ako netko koristi takvu vrstu teških i zajedljivih riječi koje jednostavno ne možemo lako zanemariti, uvijek možemo pribjeći „ja rečenicama“.

• Osoba: Haha, kada si kupio tu odjeću, u prošlom stoljeću? 
•  Mi: Možda si u pravu.
• Osoba: Naravno da sam u pravu. Kako možeš to uopće nositi? 
• Mi: Možda si u pravu.
•  Osoba: Daj odrasti mali!
•  Mi: Možda hoću!