Osnovnu školu Josipa Kozarca, Vinkovci, školsku godinu 2025./2026. pohađa 407 učenika.
Razrednu nastavu pohađa 173 učenika u 10 razrednih odjela, dok predmetnu nastavu pohađa 234 učenika u 12 razrednih odjela.
Nastava je organizirana u dvije smjene, u specijaliziranim učionicama s kabinetima.
Osim redovne nastave organizirana je i izborna, dodatna i dopunska nastava, izvannastavne aktivnosti, školski športski klub, višeglasni zbor, orkestar te ostale aktivnosti.
Povijest Škole
Osnovna škola Josipa Kozarca je najstarija škola u Vinkovcima, osnovana naredbom iz 1761. godine s ciljem da služi „za popravak toga još sirovog krajiškog puka i za pripremanje podčasnika za vojnu službu“. S radom je počela 1765. godine.
Nastavni jezik u školi bio je njemački , a obuku su vršili učitelji njemačke nacionalnosti. Školu je u početku nadzirao svećenik, a kasnije časnici Austro-Ugarske Monarhije. Škola je bila smještena u privatnoj zgradi, trorazredna sa 44 polaznika sve od 1765. do 1856. godine kada postaje četverorazredna. Polaznici su učili čitanje, pisanje, računanje, njemački jezik, prirodopis, fiziku, nešto povijesti i zemljopisa, zemljomjerstvo, crtanje i vjeronauk. Obučavanje je u početku bilo individualno, a kasnije skupno. Pisalo se crnilom i guščjim perom, a 1860. godine u školi se počela koristiti pločica i pisaljka, pa i olovke. Čitanje se obučavalo metodom sricanja i glasovnom metodom.
Hrvatski jezik uveden je u nastavu tek 1869. godine i od tada se njime poučavalo. Nastavu su izvodila tri učitelja u tri razreda. U školi su radili mnogi istaknuti učitelji: Nikola Hadžić koji je prvi uveo „usmeno računstvo“, a pisao je i udžbenike, zatim Jodl koji je 1939. otvorio pedagoški tečaj u školi, 1844. Ivan Filipović (1823.-1895.), hrvatski učitelj svih učitelja. Josip Kozarac (1858.-1906.) pohađao je školu 1867., kao i mnogi drugi.
Inicijativa za izgradnju nove školske zgrade pokrenuta je 1902. godine, a 1909. godine škola je preseljena u nove prostore koje koristi i danas.
U to su vrijeme školu pohađali isključivo dječaci i nosila je naziv Niža pučka škola. Od nje se 1950. godine odvaja Osnovna škola „Antun Gustav Matoš.“
Trinaest godina kasnije, škola dobiva ime Osnovna škola „Josip Kozarac“ Vinkovci.
Rekordan broj učenika, njih čak 1163, pohađa školu tijekom školske godine 1985./86. kada škola broji 34 razredna odjeljenja.
Školska godina 1991./92. nije ostvarena u prostorijama škole zbog učestalih napada na grad te su učenici bili prisiljeni završiti razrede u drugim školama.
Sljedeću školsku godinu, 1992./93., školu je pohađalo 747 učenika u 26 odjeljenja.
U Domovinskom je ratu školska zgrada u nekoliko navrata zadobila teška oštećenja neprijateljskim bombardiranjem te je djelomično sanirana.
Godine 1995. škola mijenja ime u Osnovna škola Josipa Kozarca, Vinkovci.
Informatička učionica s internetskim pristupom započinje s radom 1998. godine.
Dan škole se slavi 18. ožujka, na rođendan Josipa Kozarca.
Djelatnici škole
Ravnatelj: Ivan Županić, mag. bibl.
Stručni suradnici/ce:
Pedagoginja: Kata Piršljin, dipl. ped.
Knjižničarka: Jelena Cvrković, diplomirani knjižničar i profesor hrvatskog jezika i književnosti
Psiholog: Goran Bosnić, mag. psych.
Administrativno-tehnička služba:
Tajnica: Elvira Varvodić, dipl. iur.
Računovođa: Marijana Valentak, univ. spec. mag. oec.
Domar: Ivica Ivanković
Spremačice: Gordana Banožić, Jasminka Mijić Ševerdija, Marina Pavić, Mirjana Stantić
Kuharice: Nevenka Filipović, Ana Kanc
Operativni djelatnici za sigurnost i civilnu zaštitu: Mislav Peričić i Mario Ugarković
Učiteljice razredne nastave:
- Maja Bikić, mag. prim. educ.
- Silvija Galić, dipl. uč.
- Andrea Horvat, dipl. uč.
- Ksenija Hrgovčić, nast.
- Branka Lasić, dipl. uč.
- Cecilija Cila Majstorović, nast.
- Renata Marinić, dipl. uč.
- Ljiljana Spajić, nast.
- Sara Špiko, mag. prim. educ.
- Mirela Šimunić Vučko, nast.
- Ljubica Tilić, nast.
Učitelji/ce predmetne nastave:
- Učiteljica Hrvatskog jezika Ivana Ćorić, prof.
- Učiteljica Hrvatskog jezika Anamarija Krajinović, mag. knj. i prof. hrvat. jezika i knjiž.
- Učiteljica Hrvatskog jezika Ivana Radić, prof.
- Učitelj Likovne kulture Nikola Iljkić, mag. art.
- Učiteljica Likovne kulture Nikolina Starčević Vorgić, mag. art.
- Učiteljica Glazbene kulture Gabriela Kelava, prof.
- Učiteljica Engleskog i Njemačkog jezika Mateja Ižaković, mag. educ. philol. angl. et germ.
- Učiteljica Engleskog i Njemačkog jezika Anita Jemrić, prof.
- Učiteljica Njemačkog i Hrvatskog jezika Ena Jurković, mag. educ. philol germ. et mag. educ. philol. croat.
- Učiteljica Engleskog jezika Danijela Popović, dipl. uč.
- Učiteljica Engleskog i Njemačkog jezika Ivana Vrselja, prof.
- Učiteljica Njemačkog jezika Tea Kujundžija, mag. educ. philol. germ.
- Učiteljica Matematike i Informatike Ružica Begović, mag. educ. math. et. inf.
- Učitelj Matematike i Informatike Domagoj Šesto, prof.
- Učiteljica Matematike i Informatike Marcela Tunjić, prof.
- Učiteljica Matematike i Informatike Darija Jurković, univ.mag.educ.math. et inf.
- Učiteljica Biologije, Prirode i Kemije Lea Juzbašić, univ. mag. educ. biol. et chem.
- Učiteljica Biologije i Prirode Marija Lesar, mag. educ. biol. et chem.
- Učiteljica Kemije Darija Vištica, prof.
- Učiteljica Fizike i Kemije Viktorija Marković, prof.
- Učitelj Povijesti i Hrvatskog jezika Ladislav Firi, prof.
- Učiteljica Povijesti i Geografije Ana Matić, prof.
- Učiteljica Povijesti i Geografije Danijela Zovko, prof.
- Učiteljica Tehničke kulture Saša Cakić, dipl. ing. techn. text.
- Učiteljica Tjelesne i zdravstvene kulture Danijela Merli Mitrović, prof.
- Učitelj Tjelesne i zdravstvene kulture Ilija Šibenik, mag. cin.
- Učiteljica Informatike Mirjana Levanić, mag. inf.
- Učiteljica Informatike Ivana Vuković, mag. prim. educ.
- Vjeroučiteljica Katarina Bodalec, dipl. teol.
- Vjeroučiteljica Nikolina Nedeljković, dipl. teol.
- Vjeroučiteljica Jelena Plazanić, dipl. teol.
Školski odbor:
1. Goran Bosnić, predsjednik
2. Ivana Radić
3. Andrea Horvat
4. Katharina Pezer
5. Dino Peričić
6. Krunoslav Šporčić
7. Željka Cvrković Karloci
TIM ZA KVALITETU
Uloga školskog tima za kvalitetu
Školski tim za kvalitetu čine suradnici čiji je temeljni cilj osigurati što kvalitetnije uvjete kako samog nastavnog procesa, tako i cjelokupnog školskog ozračja.
Osnovna mu je zadaća usustaviti proces samovrednovanja. Međutim, jasno je da se proces samovrednovanja razlikuje od škole do škole, stoga se od školskoga tima očekuje da proces samovrednovanja prilagodi potrebama i specifičnostima svoje škole te da samostalno procijeni, planira i sudjeluje u provedbi aktivnosti kako bi se unaprijedio rad škole.Svrha procesa samovrednovanja je unaprjeđenje kvalitete obrazovanja, odnosno unaprjeđenje kvalitete rada škole.
Uspješno samovrednovanje škole je proces unaprjeđenja kvalitete koji se planira i ostvaruje unutar škole, a temelji se na uzajamnom povjerenju, vjeri u snagu vlastitoga razvoja i spremnosti djelatnika na samokritičnost bez vanjskih pritisaka (Bezinović, 2007).
• Koliko je učinkovita naša škola, tj. koliko ostvaruje svoj program, zadatke i ciljeve?
• Kako se u školi osjećaju i koliko u radu i razvoju napreduju naši učenici?
• U čemu je naša škola izvrsna, odnosno čime se možemo ponositi?
• Koliko ja kao ravnatelj ili ja kao nastavnik doprinosim ugledu škole?
• Koje su najveće slabosti naše škole? Što bismo u radu trebali mijenjati?
Na ova pitanja trebaju odgovoriti svi subjekti škole: ravnatelj (u dijelu koji se odnosi na organizaciju, vođenje, suradnju sa zaposlenicima i roditeljima učenika te u odnosu na okruženje, uvjete rada, razvoj kulture i identitet škole), učitelji i stručni suradnici (u dijelu koji je neposrednije vezan uz stalni proces provedbe, analiziranja i planiranja vlastitog odgojno-obrazovnoga rada te osobnog doprinosa cjelokupnom životu škole) te učenici koji trebaju razvijati sposobnost za objektivno sagledavanje, planiranje, praćenje, vrjednovanje i poboljšavanje svojih aktivnosti. I roditelje treba uključiti u proces samovrednovanja kako bi prepoznali svoju odgovornost i zadaću u odgojno-obrazovnom radu te vlastitim mogućnostima doprinosili napretku škole.
Svi zajedno mogu neposredno djelovati uključujući se u rad školskog tima za kvalitetu.
Školski tim za kvalitetu čine svi zainteresirani sudionici života škole. Čini ga najmanje šest osoba, a najveći broj uključenih nije ograničen, već ovisi o specifičnostima svake pojedine škole.
Rad školskog tima za kvalitetu, prema hrvatskom modelu samovrednovanja škola temelji se na odgovorima na tri ključna pitanja:
Koliko je dobra naša škola?– koliko smo zadovoljni radom škole u odnosu na postavljene ciljeve, te koliko nam je potrebno i korisno samovrednovanje
Kako to znamo?– opisujemo korištenje objektivnih mjerila u procjeni stanja
Što učiniti da budemo bolji?– objašnjavamo pripremu i sadržaj izvještaja i plana razvoja u svrhu unaprjeđenja kvalitete.